Nikol Marelja-Bošnjak

Kognitivna disfunkcija uzrokovana kemoterapijom – nepriznata nuspojava liječenja zloćudne bolesti

Autori znanstvenog članka o kojem ću dati svoj osvrt su: Duška Petranović, Gorazd Pilčić, Renata Dobrila-Dintinjana , Davor Petranović  i Paula Podolski.

Koncentrirajući se na liječenje zloćudne bolesti sve boljim i savršenijim metodama i sve većim i većim uspjehom kliničari su često prisiljeni prihvatiti i neke nuspojave citotoksičnih lijekova, radioterapije i drugih lijekova koje primjenjuju kako bi izliječili pacijente. Ponekad su te nuspojave zanemarive, no ponekad znaju biti vrlo teške, pa i životno ugrožavajuće.

Odlučila sam napisati ovaj blog zbog toga što je jedna od nedavno prepoznatih nuspojava u liječenju zloćudnih bolesti  kognitivno oštećenje nakon kemoterapije – PCCI   ili kognitivna disfunkcija inducirana kemoterapijom koju su pacijenti već godinama signalizirali, ali koja je tek nedavno dokazana. 

Uspjelo se dokazati da zaista postoje oštećenja kognitivnih i psihomotoričkih funkcija u vrlo širokom rasponu od nemogućnosti obavljanja određenih radnji do teških oštećenja nalik Alzheimerovoj bolesti, te se ovom problemu počinje pridavati sve veći značaj.

DIJAGNOSTIKA KOGNITIVNIH POREMEĆAJA
Kogniciju je vrlo teško definirati, a još teže izmjeriti. Pinel navodi da se kognicija može definirati kao mentalni procesi u podlozi rasuđivanja, odlučivanja, rješavanja problema, zamišljanja i drugih aspekata mišljenja. Ona je važan segment kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolest.
Danas je u uporabi nekoliko metoda u svrhu mjerenja kognicije, a možemo ih podijeliti na:
1. neuropsihologijsko testiranje
2. slikovno prikazivanje
3. kronometrijska i druga mjerenja

VRSTE KOGNITIVNIH POREMEĆAJA
Oštećenja koja se opisuju u dosadašnjim studijama su gubitak pamćenja, orijentacije u prostoru, prepoznavanja predmeta, koordinacije pokreta, brzine i uspješnosti  rješavanja zadataka uz izrazitu zamorljivost i emocionalnu inkontinenciju. Pacijentima se savjetuje tzv. „vježbanje” mozga.

PREVENCIJA I LIJEČENJE KOGNITIVNIH POREMEĆAJA
Osnova prevencije i liječenja je prepoznavanje opsega kognitivnog poremećaja i u skladu s time planiranje aktivnosti. Pacijentima se predlaže sljedeće: napraviti „vanjsku memoriju” (sastavljanje „dnevnih planera”, podsjetnici, poruke), pridržavati se unaprijed napravljenog rasporeda aktivnosti, izbjegavati istodobno rješavanje nekoliko problema, fokusirati se na jedan zadatak, „vježbati mozak”. Potrebno je omogućiti pacijentu dovoljno sna i odmora, tjelesnu aktivnost i vježbanje, uključivanje u prehranu više povrća i svakako treba preporučiti pacijentu zatražiti i prihvatiti podršku obitelji i prijatelja.

ZAKLJUČAK
Pacijenti oboljeli od zloćudne bolesti imaju smanjenu kvalitetu života . U trenutku planiranja i primjene neizbježne kemoterapije vrlo je važno pomišljati i na neželjene nuspojave kojima ovakvo liječenje može biti popraćeno, među ostalima i oštećenje kognitivnih funkcija. Potrebno je priznati ih kao nuspojavu kemoterapijskog liječenja  i spriječiti razvoj teških i dugotrajnih poremećaja kognicije.

Smatram da je svakoj osobi koja oboli od zloćudne bolesti jedina želja da ozdravi i da će učiniti sve kako bi ishod bio što uspješniji, no savjetujem svima da se prije same odluke odlaska na kemoterapiju i razna liječenja posavjetuju sa svojim liječnicima te tako budu upućeni u sve moguće nuspojave.

Smatrate li da bi se o ovoj temi trebalo više pričati u medijima i zašto? Imate li kakva iskustva vezana za ovu temu? Mislite li da se često prikrivaju posljedice, a nama se predstavljaju samo dobre strane?

Više o ovoj temi možete pronaći na web stranici: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=212487

Nikol Marelja-Bošnjak

9 načina na koji glazba utječe na naš mozak!

Tema ovog osvrta su načini na koji glazba utječe na razvoj mozga kod djece. Zašto je to bitno? Zato što se smatra da djeca koja su u doticaju sa glazbom i koja pohađaju glazbenu školu imaju bolje rezultate, kako u školi tako i izvan nje i nižu razne uspjehe.

ČINJENICE

Bavljenje glazbom u djetinjstvu potiče razvoj mozga tako da pospješuje veze između različitih dijelova mozga, a ujedno jača djetetove sposobnosti da bude kreativno i razmišlja izvan okvira.

Sve više istraživanja povezuje glazbu s poboljšanim funkcijama mozga i većim akademskim dostignućima. Vježbanje sviranja ili pjevanja redovito zahvaća cijeli mozak na razini koja omogućava kvalitetnu optimizaciju mozga.

Glazba ujedno vježba djecu da se kvalitetnije fokusiraju i smanjuje stres, a ova kombinacija idealna je u postizanju boljih rezultata u školskim klupama.

DEVET NAČINA NA KOJI GLAZBA OSNAŽUJE  DJETETOV MOZAK

1. Poboljšava verbalno pamćenje i pismenost kod djece

U listopadu 2011. znanstvenici su na Sveučilištu Northwestern pod vodstvom doktorice Nine Kraus testirali djecu i njihovu sposobnost čitanja i prepoznavanja riječi, ovisno o glazbenoj naobrazbi. Otkriveno je kako su glazbene sposobnosti bitno utječu na sposobnost čitanja. Glazba može djetetove sposobnosti povećati za čak 40%.

2. Bebe koje su izložene glazbi više se smiju i bolje komuniciraju s okolinom

Vrlo rano izlaganje djeteta glazbi može imati velikih koristi za dijete i prije nego ono progovori ili nauči prve korake. Bebe koje su sudjelovale u istraživanju pokazane su bolje komunikacijske vještine kao što je pokazivanje na objekte iz okoline i mahanje u znak pozdrava. Ove bebe su bile i mnogo smirenije i više su se smijale.

3. Glazba povećava protok krvi u mozgu

Vježba povećava protok krvi u lijevoj hemisferi mozga. Promjene u protoku krvi nakon samo pola sata glazbenih vježbi bile su začuđujuće velike.

4. Smanjuje teškoće u akademskom obrazovanju

Učenje sviranja ili pjevanja pomaže djeci da ojačaju sposobnosti čitanja i jezičnih sposobnosti, što može biti važno okriće za djecu iz siromašnih krajeva u kojima se ne nude ostali načini pomoći djetetu u učenju. Dječji živčani sustav tako bolje funkcionira u okruženju koje nije idealno za učenje.

Ostalih 5 načina su:

1. Prednosti utjecaja glazbe na mozak traju cijeli život, čak i ako se dijete glazbom prestane baviti u nekom periodu života

2. Glazba povećava uspješnost izvršnih funkcija

3. Školovani glazbenici imaju vrhunske senzoričke vještine

4. Glazba potiče povezivanje živčanih izdanaka u bijeloj tvari u mozgu

5. Otežava starenje mozga


Smatram da je glazba svima potrebna u životu. Ona utječe na ponašanje, način razmišljanja i naše emocionalno stanje. Iz vlastitog iskustva mogu reći da mi je glazba promjenila život i pomogla mi u razvoju. Postigla sam mnoge rezultate, stekla brojna prijateljstva i mogu reći da imam iskustvo koje ću zauvijek pamtiti.


Slažete li se da glazba pomaže u razvoju djece? Smatrate li da postoji  glazba koja nije primjerena djeci? Imate li negativnih iskustava u bavljenju  glazbom? Smatrate li da glazba „liječi“?

O ostalih 5 načina i više o ovoj temi možete pronaći na web stranici: http://alternativainformacije.com/2015/03/9-nacina-na-koji-glazba-utjece-na-nas-mozak/